Zaseok Rakićani formiran je doseljavanjem obitelji vjerojatno iz Rakitna i okolice u Hercegovini krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Jugoistočni dio Vojnića tada je izdvojen u poseban barjak pod vodstvom harambaše Petra Šipića. Dok su u glavnom dijelu Vojnića prevladavali starosjedioci (poput rodova Nakić, Čulin, Ledenko, Vudrag), Rakićani su unijeli novu energiju i rodove poput Bešlića (Botica), Raničića, Vukasovića i Ćosića. Unatoč doseljenju, i ovdje je poštivana logika baština od 25 kampa i podvornica od 8 kampa.

Sloga u brazdi: Snaga vojnićkih „suprežnika“

Obrada tvrde zemlje bila je nemoguća bez teškog pluga koji je zahtijevao šest volova. Kako je malo koja kuća imala svih šest, mještani su se udruživali u suprežnike.

• Kolektivno oranje: Obitelji su sprezale svoje volove u zajedničku zapregu kako bi obradili njive svih članova grupe.
• Snaga sela (1705. g.): Zabilježeno je da su obitelji poput Ante Grubišića (6 volova), Ljubičića (9 volova), Stipana Projića (4 vola) i Šipića (4 vola) činile okosnicu radne snage sela.
• Povezanost: Supremžničke grupe često su pratile rodbinske i diobene veze, pokazujući da je sloga bila preduvjet preživljavanja.

Zahvala i izvor podataka

Ovaj povijesni pregled u cijelosti se temelji na izvornom znanstvenom radu: “Ima li u Hrvatskoj Open field-a? Zemljišna razdioba u selu Vojnić 1705. godine” Autor: dr. sc. Marko Rimac, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu.

Upućujemo iskrenu zahvalu dr. sc. Marku Rimcu na njegovom golemom trudu i znanstvenom doprinosu da ove dragocjene podatke podijelimo s javnošću. Njegov rad nam je omogućio da nakon stoljeća zaborava ponovno “pročitamo” povijest naših predaka zapisanu u vojnićkim njivama.